http://www.arhitekti-hkaig.com/akti-pravilnik-cijene.aspx

CIJENA PROJEKTIRANJA

Architectural design prices in Croatia

Naša cijena projektiranja iznosi 15-20 eura / m2.

To je vrlo gruba procjena i ona se uglavnom odnosi na obiteljske kuće, a druge vrste građevina mogu imati sličnu cijenu. Na primjer; ako želite kuću 10 metara široku i 10 metara duboku, sa 2 etaže: prizemlje i 1. kat, tada je vaš izračun slijedeći:

10x10x2=200 m2 x 15-20 eura / m2 = 3000-4000 eura ili 22000-29000 kn.

 

Što to znači, teško je reći. Da li je to puno ili malo, još teže. Da li je to fiksno, da i ne. Ipak, pokušat ću vam objasniti, jer znam da je investitorima cijena projektiranja potpuno nejasna.

Prvo, 15-20 eura je prosječna cijena. Raspon cijena na tržištu u Hrvatskoj je od 7 do 40 eura. Brojke od 7 do 40 su one koje bi vjerojatno čuli, ako bi si uzeli truda nazivati redom telefonske brojeve arhitektonskih ureda u Hrvatskoj. Obzirom na krizu, cijene padaju, ali i dalje postoji veliki raspon, slično kao i u hrvatskom društvu. I dalje postoje ljudi sa jako puno novaca i ljudi sa jako malo novaca. Onih između je sve manje. Prema tome se nekako i formiraju cijene. 40 eura je cijena za bogate investitore, za one koji žele arhitektonske zvijezde. Nasuprot tome je cijena od 7 eura, što je cijena za siromašne investitore, kojima je potpuno svejedno kakav je arhitekt. Unutar takvog raspona, mi smo nekakav srednji sloj - upravo onaj koji izumire u našem društvu, ali to je druga tema.

Postoji jedna još važnija tema, a to je divlja gradnja. Upravo je aktualan prijedlog vlade za legalizaciju divlje gradnje koji će, ako bude usvojen, konačno dokrajčiti arhitektonsku struku. Ako on bude usvojen, onda ću se morati ispričati svim svojim dosadašnjim investitorima što sam ih nagovaraju da poštuju zakone ove države. Takvim razvojem situacije, najniža cijena projektiranja će pasti na 5, ili čak 3 eura, što je cijena nečeg što se zove snimka postojećeg stanja, u svrhu legalizacije i sl.

To je kratkoročna korist, nekima, a svima nama, dugoročna katastrofa.

Rotterdam 2009.                         Tirana 2011.

Slučajno imam nedavno iskustvo s putovanja na istok, u Tursku i Albaniju, kao i putovanja na zapad u Nizozemsku i Njemačku. Meni je zapanjujuće otkriće kako su cijeli gradovi, Tirana i Istanbul, izgrađeni kao divlja gradnja. I živi se u njima, s većim ili manjim problemima. Hrvatski građani se često pozivaju na svoje djedove i bake, koji su gradili kuće bez projekata - pa se opet živjelo. Međutim kad se spomene red i planiranje u Njemačkoj ili Nizozemskoj, tada svi umuknu. To me podsjeća na čestu situaciju u hrvatskoj praksi, kad se "majstori" kunu u razne svece i vlastite majke, kad mi objašnjavaju kako je u predmetnu betonsku ploču "stavljeno jako puno željezne armature" i kako ona "može nositi još dva kata bez problema". Takve besmislene rasprave sam vrlo efikasno prekidao banalnim pitanjem - molim vas, tko će mi se potpisati na takvu izjavu ? U tom (i takvom) trenutku svi majstoru nestanu bestraga. Dakle pitanje je, da li želimo živjeti i graditi kao istok ili zapad. Pretpostavljam da je odgovor jasan i određen našim političkim i društvenim konsenzusom, prema kojem (ipak) idemo u Evropu. U kontekstu balkanskih zemalja to je ipak civilizacijsko dostignuće.

Prema tome, možemo dalje; pitanje - da ili ne - Evropa, je isto što i pitanje - da ili ne - Arhitektura. U hrvatskom kontekstu, ja bih arhitekturu nazvao, prije svega kao - planiranje investicije. Vi možete planirati investiciju, i ne morate. Mnogi ljudi jako vole sanjati o lijepim kućama, ali kada dođu u priliku graditi, tada se slome na "planiranju" i naprave ružne kuće. Planiranje se prije svega odnosi na novac - koliko ga imate, ili nemate. To su vrlo teške odluke koje bi trebali sami preispitati prije nego što se odlučite graditi. Pri tome ciljam na važnost troškovnika. Ako imate hrabrosti za takvu iskrenost, tek tada postoji šansa da shvatite ulogu nas arhitekata, i tek tada mi imamo šanse, sa našom cijenom od 15-20 eura, koja će vam se učiniti povoljna u odnosu na kvalitetu koju vam možemo ponuditi, a koju ćete tada možda prepoznati na prikazima na našoj web stranici.

Upravo ta odluka o količini novaca koje želite ili možete potrošiti, je temeljna za cjenik koji je postavila naša Hrvatska komora arhitekata (HKA), i taj cjenik ću vam pokušati objasniti.

 

1. Naša cijena od 15-20 eura / m2 je minimalna cijena po cjeniku HKA, sa najnižim mogućim kriterijima-parametrima i niža od toga je vjerojatno protuzakonita. Vjerojatno vam nije poznato da je osnivanjem komore status arhitekata postao sličan statusu odvjetnika i liječnika. To između ostalog znači da nam je zabranjeno reklamiranje i da postoji cjenik usluga, što je sve propisano zakonima i pravilnicima.

 

2. Postoji računalni "program za izračun cijena usluga HKA", kojeg možete preuzeti na:

http://www.arhitekti-hkaig.com/akti-pravilnik-cijene.aspx u prilogu su i prateći pravilnici.

Taj program je izrađen 2005. godine pa nije usklađen sa važećim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007). Međutim, iako su faze projektiranja promijenile svoje ime, ukupni opseg posla je ostao isti.

 

3. Prvi primjer je izračun za obiteljsku kuću od 400 m2:

Prva slika - "Proračunska vrijednost prosječno opremljene građevine": (3)

Odabrani su "Srednji troškovi" 3.200 kn/m2 x 400 m2 = 1.280.000 kn (1)

Druga slika - Izračun:

Prethodno je odabrana proračunska vrijednost 1.280.000, nakon toga III stupanj složenosti građevine, iz čega su proizašle cijene po fazama, a ukupna je cca 50.000 kn. (4)

 

4. Drugi primjer je izračun za obiteljsku kuću od 200 m2 (2)

Prva slika - "Proračunska vrijednost prosječno opremljene građevine":

Odabrani su "Srednji troškovi" 3.200 kn/m2 x 200 m2 = 640.000 kn

Druga slika - Izračun:

Prethodno je odabrana proračunska vrijednost 640.000, nakon toga III stupanj složenosti građevine, iz čega su proizašle cijene po fazama, a ukupna je cca 28.000 kn.

 

Napomena (1):

3200 kn je cca 500 eura/m2, što mi se čini realna cijena gradnje kuće u Hrvatskoj. Isto tako ta cijena spada u niže cijene gradnje, jer na zahtjevnijim terenima i za zahtjevnije kuće, ona može narasti i do 1000 eura.

Napomena (2):

200 m2 je zapravo realna veličina obiteljske kuće, obzirom da u hrvatskoj praksi kuće od 400 m2 sadrže 2 ili čak 6 stanova i zapravo su male stambene zgrade.

Napomena (3):

Cijena uključuje izvedbu sve do gotovih podova, svih instalacija, kupaonica, ali bez opreme i namještaja, dakle kuća u koju se možete useliti.

Napomena (4):

Ovo je cijena samo arhitektonskog projekta, a program nudi i izračun drugih projekata, kao Građevinarstvo (statika, armatura), Geodetski poslovi, Strojarstvo i elektrika itd. Te druge projekte rade naši "suradnici" - građevinari, geodeti, strojari i električari, i otprilike na takvom projektu radi 5 do 6 ljudi. Za druge projekte koji su potrebni za gradnju postoji jedan približan odnos - 50% prema 50% - što je odnos projekta arhitekture i svih ostalih projekata. Prema tome bi po cjeniku komore ukupna cijena bila cca 100.000 kn za obiteljsku kuću od 400 m2.

Napomena (5):

Ovo su vrlo grube procjene i one se mogu prilično razlikovati kod mojih kolega, ali vjerujem da točnije brojke nećete pronaći. Da ne širim temu na to kako je komora HKA još uvijek u bolnom procesu razdvajanja od HKAIG, zakone koji su nejasni i sve drugo što se zove sustavni kaos u našoj državi.

Mnogi moji jeftiniji, ali zato nečasni kolege, nude nižu cijenu u ponudi, tako što ne navedu neke od stavki projektiranja. To su najčešće Izvedbeni projekt i Troškovnik, pa i neki "instalaterski" projekti strojarstva i elektrike, a posebno se izbjegava definiranje geodetskih usluga i svega što ima veze s katastrom i gruntovnicom. Zato provjerite što vam se nudi, i što je to zapravo "jeftino" u ponudi za projektiranje.

Napomena 6:

Kad spominjem riječ planiranje, zapravo mislim na troškovnik koji sadrži popis svih radova i materijala. U praksi se taj dio projekta ne shvaća ozbiljno, iako je on zapravo najvažniji. Uz to što je to jedini način utvrđivanja cijene gradnje, on vam može biti jedina moguća pravna zaštita u redovitim nesporazumima, nakon loše izvedbe. To znači da bi troškovnik trebao biti sastavni dio ugovora sa izvođačem. Redovita hrvatska praksa je da investitori izvođačima dopuštaju da si sami napišu troškovnik, čime ih se tjera u sukob interesa. Na taj način investitori uspoređuju različite cijene za različite troškovnike, što je tipična manipulacija. Kao da nije jasno da treba uspoređivati različite cijene za ISTI troškovnik. Ali nije jasno i to treba uvijek iznova objašnjavati.

 

Evo izvolite, cijene su tu, birajte. Imate puno skuplje od nas, a imate i puno jeftinije. Ja bih mogao izgledati kao besramni prodavač automobila koji vam uporno nudi "akcijske cijene paketa dodatne opreme" koja vam uopće ne treba. Možda to i jesam. Moje dosadašnje iskustvo mi govori da sam unatoč pokušajima projektiranja racionalne i ekonomične kuće, uvijek nekako završio sa realizacijama koje si mogu priuštiti samo bogati. Vjerojatno bi se to moglo objasniti starom (engleskom) poslovicom - "nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino".

Međutim, kolikogod sam se trudio "štedjeti" u projektiranju, investitori su me redovito iznenadili naknadnim povećanjem svojih želja i povećanjem troškova gradnje. Dakle, nije riječ o siromaštvu ili nedostatku novaca. Mislim da je ključna riječ - planiranje. To je najvažnije što vam nudimo, a "usput" ćete dobiti i vrhunsku arhitekturu, kao "dodanu vrijednost".

Jedan od zakona koji nas je proizveo "siromasima koji kupuju najjeftinije" je Zakon o javnoj nabavi (NN 110/2007) koji je postao generator jedinog kriterija za procjenu bilo kakvog djelovanja, a to je najniža cijena. Iako u zakonu postoji mnoštvo drugih kriterija, oni se ne žele primijeniti zbog straha od zloupotrebe. Tako je nastala negativna selekcija koja je uništila svaku kvalitetu, a nije spriječila korupciju. Tako je i arhitektura dobila svoju porciju kaosa.

Kuće nisu automobili sa upitnom "dodatnom opremom". Probajte biti iskreni u planiranju svoje investicije i tada ćete shvatiti koliko vam arhitektura može pomoći. Naša vlada i naša ministarstva se "šale" sa nama i sa zakonima, ali ipak će ovo ovdje uskoro postati Evropa. Nadajmo se.

U toj evropskoj nadi, bilo bi lijepo da naručite od nas projekt arhitekture, pa da preživimo svi zajedno ova nesretna vremena.

 

Igor Vrbanek, lipanj 2011.

 

 
Naslovna 1    Naslovna_2    CV     Web adrese    BLOG RadUrb   Kontakt